Iako će se najavljeni PDV na kruh iduće godine najprije protumačiti kao novi udar na standard građana, “kruh naš svagdašnji” većini je hrvatskih potrošača i dalje luksuz na kojemu ne štede ni u krizi. Prema svim dosad provedenim istraživanjima i anketama, naime, čak 60% kućanstava ne pojede sav kupljeni kruh i peciva, a 14 posto njih sav svoj “višak” bacit će u smeće. Zajedno s onim što proizvede, a ne proda mlinarsko-pekarska industrija, u Hrvatskoj tako na otpadu završi oko 750 milijuna kuna vrijednog kruha – i nikoga nije briga!
Proizvodnja kruha i peciva, prema podacima udruženja mlinarsko-pekarske industrije Žitozajednica, godišnje je oko 370.000 tona. Žele li pekari poslovati i s trgovačkim lancima, njihove police sve do zatvaranja moraju biti pune. Tako se, prema riječima direktorice Žitozajednice Nade Barišić, samo u povratu nakupi oko 95.000 tona, od kojih se tek 7% pekarima zakonski prizna kao povrat robe, dok na ostatak, koji uglavnom završi u smeću, a manji dio kao stočna hrana, “za nagradu” plaćaju porez na dobit. S obzirom na to da je diran rukom, vraćeni kruh se smatra kontaminiranom hranom pa pekarske industrije u nas koje nemaju druge mogućnosti skupo plaćaju njegovo zbrinjavanje, dok se u EU time bave i posebne tvrtke, a do 30% vraćenog kruha koristi se i kao gorivo za grijanje pekarskih peći ili pak proizvodnju biogoriva, dodaje direktor Richemont kluba stručnjaka u slastičarstvu i pekarstvu Vladimir Bulić.
Iako bi se dalo i polemizirati kakav kruh i peciva jedemo te koliko su točne procjene da se i 100.000 tona kruha i peciva u nas “obrne” u “sivoj” zoni, činjenica je da podliježemo i trendu brzo pojedenog peciva s nogu dok nas kupljeni kruh nerijetko čeka kod kuće. Ankete koje je u nas provodio i GfK pokazale su tako kako od oko 1,3 milijuna kućanstava, njih 780 tisuća kupuje kruha više nego treba. Godišnja potrošnja po stanovniku je pak oko 80 kilograma kruha pa četveročlana obitelj, primjerice, s dva tinejdžera, koja dnevno kupi dva kruha i pola kruha joj ostane, godišnje baci i 1300 kuna vrijedne namirnice koju uzima zdravo za gotovo. Ako se već racionalno ne kupuje – kruh se može iskoristiti. Donosimo i neke savjete kako.
>>Novi udar: Od Nove godine skuplji kruh, mlijeko i lijekovi
..a ako vam se ne da prepeći, vi ga stavite u vrećicu i objesite za kontejner ili kantu od smeća - neko će ga već pokupiti, bilo za stoku, piceke ili.........golube....